Objavljeno: 10.02.2022.
Kada govorimo o osobama starije životne dobi, upravo zadovoljstvo životom predstavlja mjeru prilagodbe na proces starenja. Blagostanje osoba starije životne dobi ne ovisi samo o povećanju standarda te kvaliteti života, već je važna svijest u društvu da starija osoba ima potrebe te da joj je potrebna pomoć drugih kako bi ih zadovoljila. Zbog toga je prisutnost drugih ljudi u životu starijih i nemoćnih osoba veoma važna, a ujedno je važna sigurnost koju pruža društvo koje brine o svojim starijim članovima.
Istraživanja su pokazala da je socijalna podrška posebno važna u starijoj životnoj dobi jer može pomoći u smanjenju stresa te vodi boljem tjelesnom zdravlju i psihičkoj dobrobiti. Osoba koja ima podršku drugih lakše se nosi sa stresnim situacijama, drugačije percipira stres te koristi drugačije strategije suočavanja i prilagodljivija je. Ujedno, depresija je češća kod onih starijih pojedinaca koji su socijalno izolirani – žive sami ili pak u ustanovama u kojima je velika fluktuacija ljudi pa nemaju mogućnost uspostavljanja bliskog i povjerljivog odnosa.
U društvu koje stari stručnjaci na području mentalnoga zdravlja imaju važnu ulogu u poboljšanju kvalitete života osoba starije životne dobi jer, iako su određene biološke promjene kod starenja neminovne, sposobnost osobe da se prilagodbi na te promjene određuje njenu kvalitetu života, posebice u starijoj životnoj dobi. Pružanje socijalne podrške starijim osobama može se ostvariti kroz njihovo uključivanje u razne aktivnosti unutar institucija koje brinu o starijima, ali i u zajednici, kako bi osobe starije životne dobi što dulje održale vitalnost i ostale mentalno zdrave. Uključivanje u razne preventivne programe, tečajeve, radionice, slobodne aktivnosti, sportske aktivnosti, hobije (npr. kreativne radionice, pjevanje u zboru, ples, čitanje, rješavanje križaljki, društvene igre…) ili jednostavno samo druženje s drugim ljudima omogućava starijim pojedincima da dožive ugodne emocije, osjećaju se korisnima, održavaju društvene odnose. Ujedno, sudjelovanje u raznim društvenim aktivnostima može pomoći u održavanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti i vještina kod pojedinaca starije životne dobi te poboljšati njihovo funkcioniranje na kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj razini, smanjiti doživljavanje stresa i potaknuti razvijanje strategija za suočavanjem sa stresnim situacijama, smanjiti osjećaj usamljenost i tjeskobe, pozitivno utjecati na tjelesno zdravlje i njihov osjećaj blagostanja odnosno njihovo mentalno zdravlje.
